Prijeđi na sadržaj

Nenad Radanović

Izvor: Wikipedija

Nenad Radanović (Marićka kod Prijedora, 1938.Banja Luka, 29. listopada 2014.) bio je bosanskohercegovački pisac, prozni pisac, pjesnik, romanopisac i kritičar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u selu Marićka kod Prijedora 1938. godine. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Banjoj Luci, a diplomirao je na studiju književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U međuvremenu, nekoliko godina radio je kao učitelj po selima srednje Bosne, pa je prešao u Sarajevo, gdje se zaposlio na Radio-Sarajevu, kao novinar i urednik za kulturu. Bio je, kao student, urednik lista Naši dani (Sarajevo) i član redakcije časopisa Putevi (Banja Luka). Pripovjedač, pjesnik i kritičar Nenad Radanović preminuo je 29. listopada 2014. godine, u 77. godini života, u Banjoj Luci, nakon kratke i teške bolesti.

Književna djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Kniževnim radom počeo se baviti još u srednjoškolskim danima: već kao učenik niže gimnazije objavio je prvu pjesmu u beogradskom časopisu "Zmaj" i prvu priču u "Banjalučkim novinama". Od tada je sarađivao u mnogim listovima i časopisima, bio u uredništvu studentskog lista "Naši dani" (1962-63) i banjalučkog časopisa "Putevi" (1960-65). Prve pripovijetke objavljuje u zagrebačkom omladinskom književnom časopisu "Polet". Neke od tih pripovijedaka i sam ilustrira, otkrivajući svoj smisao i za slikarstvo. Podjednako se bavio prozom, poezijom i kritikom, no najznačajniji mu je prozni rad, za koji je dobio više nagrada i, od kritike, najviše pohvala. Prvu knjigu, zbirku pripovijedaka "Čarobni opanci", objavljuje kao srednjoškolac 1956. godine. U ovom periodu napisao je i svoje drugo pripovjedačko djelo "Dva djetinjstva". Slijede zbirke priča: "Sreća", "Sveti čovjek", "Vremena", "Tragovi", "Putevi tišine". Roman "Jakov" objavio je 1971. godine kao i zbirke poezije: "Psalimi o košuti", "Tjesnac", "Vrata jeseni", "Tuđina" te zbirku ratne lirike "San i trava". Svoje eseje sabrao je u knjigama "Ogledi" i "Znaci u vremenu". Kao pripovjedača, Radanovića je krasilo izrazito osjećanje jezika, mjere i skladnosti, iznijansiranost i jasnoća stila ali i sigurnost u psihološkim osvjetljenjima. Držao se okvira tradicionalne narativne jasnoće, čvrsto oslonjen na ono što je najbolje u našoj pripovjedačkoj tradiciji (P.Kočić, H.Kikić, I.Andrić). Pripovijetke i poezija Nenada Radanovića prevođene su na engleski, turski, francuski, njemački, talijanski, rumunjski, španjolski, arapski, albanski jezik i druge svjetske jezike.

U poeziji je posebno njegovao formu pjesme u prozi, pjevao je o temama strepnje, hajke, poraza, vlasti, uhode i sl. U svojim pjesmama je davao kratke slike velikog emocionalnog intenziteta, zbijenog lirskog izraza i jako naglašenog ritma.

Pored navedenog, Nenad Radanović je dao veoma upečatljiv doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti i svojim strpljivim, studioznim radom na tri antologije: "Antologija poslijeratne pripovijetke u Bosni i Hercegovini", "Antologija bosanskohercegovačke poezije u prozi" i "Antologija fantastičke pripovijetke u Bosni i Hercegovini".

Objavljene knjige

[uredi | uredi kôd]

Proza

[uredi | uredi kôd]
  • Čarobni opanci, Glas, Banja Luka, 1956.
  • Dva djetinjstva, Svjetlost, Sarajevo, 1960.
  • Sreća, Svjetlost, Sarajevo, 1964.
  • Sveti čovjek, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
  • Vremena, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971.
  • Jakov, roman, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
  • Tragovi, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
  • Putevi tišine, Veselin Masleša, 1989.
  • Divlja zemlja, izbor pripovjedaka, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. (izbor i predgovor Jasmina Musabegović)

Poezija

[uredi | uredi kôd]
  • Psalmi o košuti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
  • Tjesnac, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
  • Tuđina, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976.
  • Vrata jeseni, Glas, Banja Luka, 1989.
  • San i trava, IPC, Sarajevo, 1995.
  • Ne zatvaraj vrata, Sarajevo, 1998.

Knjige eseja

[uredi | uredi kôd]
  • Ogledi, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
  • Znaci u vremenu, Oslobođenje, Sarajevo, 1984
  • Između neba i zemlje, likovna studija o stvaralaštvu fra Petra Perice Vidića, HKD Napredak, Sarajevo, 1999.

Antologije

[uredi | uredi kôd]
  • Bosanskohercegovačka poezija u prozi, Putevi, Banja Luka, 1971.
  • Poslijeratna pripovijetka u Bosni i Hercegovini, Glas, Banja Luka. 1976.
  • Antologija fantactičke pripovijetke u Bosni i Hercegovini, SPKD- Prosvjeta, Sarajevo, 2004.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • 1961.: Dobitnik je Nagrade grada Banje Luke Veselin Masleša
  • 1964.: Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH
  • 1968.: Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva
  • 1984.: Godišnja nagrada IP Svjetlost

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]